AI divovi grade plinske elektrane – i to nije greenwashing

AI divovi grade plinske elektrane – i to nije greenwashing📷 © Tech&Space
- ★Meta, Google i Microsoft ulažu u 13+ GW novih plinskih kapaciteta
- ★Cijene turbina skočile 195% – narudžbe blokirane do 2028.
- ★Lokalni šejl rješava energiju, ali dugoročno rizično za klimu i troškove
Tri najveća AI igrača upravo potpisuju dugoročne ugovore za novu generaciju plinskih elektrana, a brojevi izgledaju kao energetski ekvivalent ruletskog kockanja. Microsoft surađuje s Chevronom na 5-gigavatnom projektu u Zapadnom Teksasu, Google s Crusoe Energy gradi 933 MW postrojenje u Sjevernom Teksasu, a Meta nadograđuje svoj Hyperion data center u Louisiani s sedam novih plinskih blokova – ukupno 7,46 GW.
To nije incrementalan rast, već strategijski obrat prema fosilima u trenutku kada EU donosi zakone o zabrani prodaje benzinaca do 2035. Problem je širi od same klime: prema Wood Mackenzie, cijene plinskih turbina do kraja 2024. će porasti 195% u odnosu na 2019., a nove narudžbe se uopće ne primaju prije 2028.
Rokovi isporuke? Do šest godina.
Drugim riječima, ovi divovi ne grade samo elektrane – kupuju si energetsku nesigurnost za idućih desetljeće. A sve to dok U.S.
Geological Survey procjenjuje da jedan teksaški bazen ima dovoljno plina za samo 10 mjeseci potrošnje cijele Amerike

5 GW za Microsoft, 7,46 GW za Meta – i sve to na fosilima dok EU zabranjuje nove benzinke📷 © Tech&Space
5 GW za Microsoft, 7,46 GW za Meta – i sve to na fosilima dok EU zabranjuje nove benzinke
Ovdje se ne radi o greenwashing-u, već o hladnoj kalkulaciji: AI modeli poput Llame 3 ili Gemini 1.5 Pro troše toliko energije da čak ni obnavljivi izvori ne mogu pratiti rast. Rješenje?
Lokalni šejl plin, koji je jeftiniji od europskih alternativa i „sigurniji“ od globalnog tržišta – barem dok god ne dođu cjenovni šokovi ili regulativni udarci. Čudno je da se iste kompanije koje slažu s Science Based Targets initiative za dekarbonizaciju istovremeno vežu za fosile na 20+ godina.
Developer community već reagira: na Hacker News i GitHubu se pojavljuju pitanja o ugljikovom otisku pojedinačnih inference poziva, dok startapi poput Vast.ai eksperimentiraju s nuklearnom energijom. Ali dok maleni igrači traže alternative, velika trojica grade infrastrukturu koja će ih vezati za plin barem do 2040.
To možda zvuči kao tehnički detalj, ali je zapravo strategijska klopka: što više ulože u plinsku infrastrukturu, teže će im biti preći na nešto drugo – čak i kada to „nešto drugo“ postane ekonomski pametnije
Kako će se ove kompanije nositi s problema koji će nastati kada se plinovi potroše? Hoće li biti u stanju preći na nove izvore energije ili će nastaviti sa štetnim praktikama? Vrijeme će pokazati. Jedno je sigurno: ovo je samo početak velikih promjena.