Zemlja nastala bez doprinosa vanjskog Sunčevog sustava

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Astronomy potvrđuje kako se Zemlja formirala bez materijala iz vanjskog Sunčevog sustava. Analiza izotopa u meteoritima i asteroidima pokazala je da je naš planet nastao isključivo od materijala unutar Jupiterove orbite.

Ovo otkriće pobija dugogodišnju hipotezu prema kojoj bi čak 6% do 40% Zemljine mase moglo potjecati iz područja iza plinovitog diva. Rezultati istraživanja, predvođenog timom s ETH Züricha, temelje se na preciznoj usporedbi izotopa kisika (16O, 17O, 18O) iz uzoraka meteorita.

Razlika između ugljičnih (karbonatnih) i neugljikih (nekarbonatnih) meteorita jasno ukazuje na njihovo različito podrijetlo: prvi potječu iz vanjskog, a drugi iz unutarnjeg Sunčevog sustava. Zemlja, međutim, nema traga ugljičnih izotopa, što potvrđuje njezinu formaciju bliže Suncu.

Ovo otkriće ima dalekosežne implikacije na razumijevanje postanka planeta. Ako Zemlja nije primila značajan udio materijala iz vanjskog sustava, tada ni njezina voda nije mogla biti dostavljena kometima ili asteroidima iz tog područja.

To podržava alternativne teorije o lokalnom podrijetlu vode, poput hidratiziranih minerala u unutarnjem pojasu asteroida.

Istraživanje također baca novo svjetlo na formiranje drugih planeta, posebice Marsovih i Venerinih uvjeta. Ako je Zemlja formirana homogeno iz unutarnjeg sustava, slični procesi mogli su se odvijati i drugdje u unutarnjoj Sunčevoj sustavi.

To bi moglo objasniti zašto je Zemlja bogatija vodom od Venere ili Merkura, unatoč njihovoj bližoj udaljenosti od Sunca. Međutim, ostaju otvorena pitanja.

Iako istraživanje jasno pokazuje odsutnost vanjskog materijala u Zemljinoj masi, ne isključuje mogućnost kasnijeg doprinosa volatilnih elemenata putem manjih tijela. Također, nije jasno kako su se ovi procesi odvijali u ranim fazama Sunčevog sustava, kada su migracije planeta mogle miješati materijale različitog podrijetla.

Sljedeći korak bit će detaljnija analiza izotopa drugih elemenata, poput dušika ili vodika, koji bi mogli pružiti dodatne uvide u podrijetlo vode. Ova otkrića također naglašavaju važnost misija koje donose uzorke s asteroida, poput OSIRIS-REx ili Hayabusa2, čiji će podaci dodatno razjasniti povijest našeg planeta.

Iako su mnoga pitanja još otvorena, novo istraživanje otvara vrata za detaljnija istraživanja podrijetla volatilnih elemenata na Zemlji. Svaki novi podatak približava nas razumijevanju kako su se planeti oblikovali u ranom Sunčevom sustavu.