Sva četiri DNA bazna para pronađena na asteroidu Ryugu
Sva četiri DNA bazna para pronađena na asteroidu Ryugu📷 © Tech&Space
- ★Pronađeni adenin, timin, citozin i guanin na Ryuguu
- ★Riješen problem prethodnih neuspjeha u detekciji
- ★Ključni korak za razumijevanje podrijetla života na Zemlji
Potraga za podrijetlom života upravo je dobila konkretniji okvir: japanska sonda Hayabusa2 donijela je uzorke s asteroida Ryugu koji sadrže sva četiri azotna bazna para DNA – adenin (A), timin (T), citozin (C) i guanin (G). Ovo nije prvi takav nalaz, ali je prvi put da su svi četiri ključna molekularna gradivna bloka pronađeni na jednom mjestu, riješivši tako zagonetku ranijih neuspjeha u detekciji na istom asteroidu.
Razlika je u metodi: tim predvođen profesorom Yasuhiro Oba s Sveučilišta Hokkaido koristio je novu tehniku ekstrakcije toplom vodom umjesto tradicionalne kiseline, što je omogućilo identifikaciju fragilnijih spojeva. Rezultati, objavljeni u Nature Communications, potvrđuju da su ove molekule organskog podrijetla – ali ne nužno biološkog.
Činjenica da su pronađene na tijelu kao što je Ryugu, koje nikada nije bilo u kontaktu s Zemljom, ukazuje na to da su se gradivne jedinice života mogle formirati nezavisno u svemirskim uvjetima.
Novi podaci mijenjaju tumačenje kako su se gradivne jedinice života proširile svemirom📷 © Tech&Space
Novi podaci mijenjaju tumačenje kako su se gradivne jedinice života proširile svemirom
Ovo otkriće postavlja novo pitanje: ako su bazni parovi DNA prisutni na asteroidu tipa C kao što je Ryugu (bogatom ugljikom), koliko ih ima u ostalim dijelovima Sunčevog sustava? Asteroidi tipa C, poput Ryugua, smatraju se reliktima rane faze Sunčevog sustava – njihova hemijska sastava bliska je onoj koja je vladala prije 4,5 milijardi godina.
Ako su bazni parovi DNA već tada postojali u svemirskoj prašini, to znači da su Zemlja i drugi planeti mogli biti „posuti“ ovim molekulama tijekom intenzivnog bombardiranja u ranoj povijesti. Međutim, ostaje ključno pitanje mehanizma nastanka: jesu li se ove molekule formirale direktno na asteroidu pod utjecajem svemirske radiacije i topline, ili su došle iz međuzvjezdane prašine koja je obogatila mladi Sunčev sustav?
NASA-in tim koji radi na uzorcima s asteroida Bennu (donesenim misijom OSIRIS-REx) očekuje slične nalaze, što bi moglo dati odgovor na ovo pitanje do 2025.
Ovo otkriće otvara nova pitanja o podrijetlu života u svemiru i potencijalnim mogućnostima života na drugim planetima. Daljnja istraživanja će biti potrebna za razjašnjenje ovih pitanja i za bolje razumijevanje svemira. Svemir je pun iznenađenja i otkrića.