FBI u lovu na hakere koji su provalili u njihove žice
Da je FBI agentura koja bi, po logici, trebala imati najsigurniju digitalnu utrvu na planetu postala meta napada – to bi već bilo dovoljno za ironičnu naslovnicu. Ali kada se radi o provali u sustave prisluškivanja i nadzora, stvari postaju zanimljivije. Prema izvještaju CNN-a, nepoznati hakeri uspjeli su se probiti u FBI-jeve mreže, a TechCrunch je priču preuzeo s očekivanom dozom senzacionalizma. Da, čitamo to dobro: oni koji prisluškuju možda su sami postali meta prisluškivanja.
Problem je što nitko ne zna točno što je ukradeno, tko stoji iza napada, ni kako su hakeri uopće uspjeli proći kroz sigurnosne slojeve agencije čiji je posao upravo lov na hakere. FBI, naravno, još uvijek šuti kao grob – što je, uzgred, standardna procedura kada im nešto pođe po zlu. Ali kada je u pitanju kompromitacija alata za zakonsko presretanje komunikacija, pitanje nije samo jesu li podaci sigurni, već i koliko je ovakva provala uopće moguća bez unutarnje pomoći.
Zanimljivo je da se o incidentu saznalo upravo preko medija, a ne kroz službenu obavijest. To otvara prostora za spekulacije: je li FBI pokušavao prikriti provalu dok je tražio krivce, ili je riječ o namjernom controlled leak-u kako bi se potaknula panika među potencijalnim napadačima? Bez obzira na motiv, čini se da čak ni najmoćnija sigurnosna agencija na svijetu nije imuna na osnovno pravilo digitalnog doba: ako je nešto spojeno na internet, može biti hakirano.
Ako je istina da su kompromitirani upravo sustavi za prisluškivanje – kao što su CALEA-compliant uređaji ili softver za praćenje – onda se radi o scenariju koji bi mogao biti inspiracija za sljedeću sezonu Mr. Robota. Jer što učiniti kada vam alati za špijuniranje postanu oruđe protiv vas samih? FBI, naravno, tvrdi da je sve pod kontrolom. Ali kada je riječ o digitalnoj sigurnosti, pod kontrolom obično znači još nisu otkrili puni opseg štete.
Da li je ovo djelo državno sponzoriranih hakera, kriminalne grupe ili možda čak i frustiranog bivšeg zaposlenika? Trenutno su sve opcije na stolu, a jedino što je sigurno jest da će ova priča dobiti nastavke. Možda čak i one koje FBI neće moći kontrolirati.
A što ako su to bili njihovi vlastiti alati?
Iako FBI još uvijek nije potvrdio detalje, sama činjenica da se radi o provali u infrastrukturu za zakonsko presretanje otvara niz neugodnih pitanja. Što ako su hakeri dobili pristup podacima o trenutačnim istragama? Što ako su kompromitirani lawful intercept alati koje FBI koristi za praćenje sumnjivaca – i sad ih ti isti alati mogu koristiti protiv njega? To nije samo pitanje sigurnosti, već i povjerenja u institucije koje bi, po definiciji, trebale biti nedodirljive.
Zanimljivo je da se ovaj incident dogodio u vrijeme kada se SAD suočava s valom napada na kritičnu infrastrukturu, od kolodvora do bolnica. FBI, kao jedna od ključnih agencija u borbi protiv kibernetskih prijetnji, sada se nalazi u neugodnoj poziciji: morat će dokazati da može zaštititi ne samo građane, već i same sebe. A to, ako znamo kako funkcionira birokracija, može potrajati. Dugoročno.
Još jedna ironija leži u činjenici da FBI godinama upozorava na opasnosti od kibernetskih napada, tražeći veću kontrolu nad šifriranjem i digitalnim alatima. Sada, kada je sam postao žrtva, možda će morati priznati da ni najstroži zakoni ne mogu spriječiti ljudsku grešku ili loše dizajnirane sustave. Istraživanja pokazuju da većina provala počinje s jednostavnim phishingom ili nekorištenim sigurnosnim zakrpama – a teško je povjerovati da FBI nije imao istih problema.
Da li će ova priča dovesti do promjena u načinu na koji se FBI (i slične agencije) pruža kibernetskoj sigurnosti? Vjerojatno. Ali dok god se o incidentu zna samo ono što procira kroz medije, ostaje nam samo nagađati. Jedno je sigurno: ako su hakeri uspjeli provaliti u FBI-jeve sustave, tko je zapravo siguran?
Ako ništa drugo, ovaj slučaj je još jedan dokaz da u digitalnom svijetu nema nepobjedivih. Ni FBI. Ni NSA. Ni vaša lokalna banka. Razlika je samo u tome tko će prvi priznati da je pogriješio – i tko će za to platiti cijenu. U ovom slučaju, vjerojatno ćemo saznati tek kada neki sljedeći Snowden odluči objaviti dokumente. Do tada, možemo samo sjediti i gledati kako se agencija koja lovi hakere sada sama pretvara u lovca i plijen.
I, naravno, pitati se: ako FBI ne može zaštititi svoje sustave, kako možemo vjerovati da može zaštititi naše?