U mozgu miša rekonstruirane 10-sekundne video sekvence

Istraživači sa Sveučilišta u Londonu (UCL) uspjeli su rekonstruirati videozapise samo na temelju neuronske aktivnosti miševa — što su oni zapravo vidjeli u realnom vremenu. Rad objavljen u uglednom časopisu eLife donosi novi pristup dekodiranju vizualnih informacija iz mozga, koji nadmašuje prethodne metode temeljene na funkcijskoj magnetskoj rezonanci (fMRI) u ljudi. Umjesto grubih snimaka, ovdje se radi o preciznim 10-sekundnim klipovima rekonstruiranim iz signala pojedinačnih neurona.

Koristeći napredni dinamički model neuralnog kodiranja, tim je uspio prevesti električne impulse u vizualne prizore s iznenađujućom vjerodostojnošću. Ovaj pristup omogućuje proučavanje kako mozak interpretira ono što vidimo, ali i otvara vrata za usporedbu percepcije između različitih vrsta — od miševa do ljudi. Pitanje nije samo tehničke izvedbe, već i fundamentalne rasprave o tome što zapravo znači 'vidjeti'.

Dosadašnje metode poput fMRI-a davale su samo grubu sliku aktivacije velikih područja mozga, dok ovaj eksperiment otkriva detalje do razine pojedinačnih neurona. Mjerodavno je da je rekonstrukcija izvedena bez vanjskih senzora — videozapisi su nastali isključivo iz spontane aktivnosti mišjih neurona. Iako je riječ o miševima, principi bi se teoretski mogli prenijeti na druge vrste, uključujući i ljude, što bi moglo revolucionirati istraživanja u području neuroznanosti.

Trenutno su ograničenja u rezoluciji i preciznosti rekonstrukcija, ali istraživači u UCL-u već rade na poboljšanju tih parametara. Praktične primjene još su daleko, ali ako se ovaj pristup pokaže skalabilnim, potencijal je golem — od medicinskih dijagnostika do novih sučelja između mozga i strojeva. Industrija već reagira: konkurentske grupe iz NIH-a i Stanforda aktivno istražuju slične pristupe, što sugerira da je ovo područje u usponu.