Artemis II: Posada stiže u Kennedy – korak bliže Mjesecu

Artemis II: Posada stiže u Kennedy – korak bliže Mjesecu📷 Wikipedia / Wikimedia Commons
- ★Prvi let posade oko Mjeseca nakon 52 godine
- ★Jeremy Hansen prvi Kanadžanin u dubokom svemiru
- ★Kritična provjera Orionovih sustava prije sljedeće faze
Četvero astronauta – troje iz NASA-e i jedan iz Kanadske svemirske agencije – sletjelo je u Kennedyjev svemirski centar u Floridi u trenutku kada se Artemis program približio ključnoj fazi: prvom letu posade oko Mjeseca od 1972. i misije Apollo 17. Ovo nije samo simboličan povratak, već operativna provjera Orionove letjelice u uvjetima dubokog svemira, gdje će se testirati životni sustavi, komunikacija i radijacijska zaštita na udaljenosti od 40.000 kilometara iza Mjeseca.
Reid Wiseman, zapovjednik misije i veteranski astronaut, zajedno s pilotom Victorom Gloverom (prvim crncem koji će letjeti oko Mjeseca) i specijalisticom Christinom Koch (koja drži rekord za najduži kontinualni boravak žene u svemiru) čine jezgro ekipe. Njegov četvrti član, Jeremy Hansen, prvi je Kanadžanin koji će napustiti nizku Zemljinu orbitu – čime Kanada postaje tek četvrta zemlja s predstavnikom u dubokom svemiru.
Dolazak posade u Kennedy ne označava samo početak finalnih priprema, već i prvi put da se javno čuje njihova perspektiva o misiji koja će trajati 10 dana. NASA je naglasila kako će se tijekom ovog susreta razjasniti detalji o testiranju novih manevara u blizini Mjeseca, uključujući ručno upravljanje letjelicom – ključnu vještinu za buduće sljetanje.

Misija koja vraća ljude u cislunarni prostor – i otvara pitanja o budućnosti istraživanja📷 © Tech&Space
Misija koja vraća ljude u cislunarni prostor – i otvara pitanja o budućnosti istraživanja
Artemis II nije samo korak prema povratku čovjeka na Mjesec, već i laboratorij za tehnologije koje će se koristiti u misijama prema Marsu. Orionova letjelica, opremljena Europskim servisnim modulom, testirat će sustave za recikliranje vode i zraka u uvjetima gdje hitna povratna putanja nije mogućnost.
Ovo je prvi put da se takva oprema koristi izvan simulacija na Zemlji – a podaci prikupljeni tijekom misije bit će presudni za Artemis III, koji planira sljetanje na Mjesec 2026. Najveća nepoznanica ostaje utjecaj svemirske radijacije na posadu.
Iako je Orion opremljen zaštitnim ekranima, podaci s Artemis I (nepilotirana misija 2022.) pokazali su da su razine zračenja u cislunarnom prostoru više nego očekivano. Wisemanova ekipa nosit će senzore koji će pratiti kumulativnu izloženost – informacije kritične za planiranje dugotrajnih misija.
Slučajno ili ne, dolazak posade podudara se s najavom da će Japanska svemirska agencija (JAXA) razvijati lunarni rover za Artemis program. Ovo ukršteno sudjelovanje agencija – od Kanade do Japana – potvrđuje kako se Artemis pretvara u globalni projekt, a ne samo američku iniciativu.
Artemis II je samo početak nove ere svemirskih istraživanja. Ova misija će omogućiti dalja istraživanja Mjeseca i svemira. Svemirska agencija će nastaviti raditi na razvoju tehnologija potrebnih za ove misije. Uspjeh ove misije će biti presudan za buduće planove.