Piksel veličine pijeska koji može nacrtati Monu Lizu

Tko je ikad pomislio da će jedan mikročip moći nacrtati Monu Lizu u prostoru manjem od dvije ljudske stanice jajnika? Upravo to rade istraživači s MITRE-ovog Quantum Moonshot projekta. Njihov fotonički čip, veličine tek jedan milimetar kvadratni, generira 68,6 milijuna individualnih točaka svjetlosti u sekundi.

To ga postavlja na samu granicu fizikalnih mogućnosti zbog difrakcije. Danas je upravljanje milijunima specifičnih qubita u kvantnim računalima ograničeno brojem potrebnih laserskih snopova. Kako autori same studije navode, nisu ni očekivali da će rješenje naći u tehnologiji projiciranja slika.

Umjesto tolikih lasera, sada jedan čip može prenijeti istu razinu kontrole uz neusporedivo manju potrošnju i zakrčenost signala. Ovo nije samo tehnička vježba — to je direktno rješenje za jedan od najvećih problema u razvoju skalabilnih kvantnih računala. Revolucija nije samo u kvantnom računarstvu.

Čip se može koristiti i u augmented reality uređajima, medicinskim slikama visokih performansi ili čak prijenosnim projektorima. Kako navodi jedan od autora, ovo bi moglo promijeniti način na koji doživljavamo vizualne podatke u svakodnevnim uređajima. S obzirom na dimenzije, ovakvi uređaji mogli bi doći i u pametne naočale koje ne bi ometale korisnika.

Za hrvatsku tehnološku scenu ovo je reverberacija s MIT-a i Sandia Nacionalnih laboratorija. Iako se čip još uvijek razvija kao alat za kvantne računale, očigledno je da je njegova primjena šira.

Izvještaj IEEE Spectruma ukazuje na to da bi sljedeća generacija AR uređaja mogla koristiti ovakvu tehnologiju za stvaranje ultrapreciznih prikaza u realnom vremenu. Troškovi razvoja kvantnih računala trenutno rastu eksponencijalno s brojem qubita.

Ovaj mikroskopski proboj znači da bi se neki projektni troškovi mogli smanjiti za red veličine. Međutim, preostaje pitanje kako brzo će industrija prihvatiti ovakav oblik foto-emisivnih rješenja.

Postoji li dovoljno poticaja da se od laboratorijskog izuma dođe do masovne proizvodnje? Ako se potvrdi da je ovaj čip skalabilan i energetski učinkovit, mogao bi postati standard u mikroprojekciji.

S druge strane, konkurentske tehnologije poput MEMS ili laserskih matrice također napreduju. Tržište će odlučiti hoće li ovo biti novi standard ili samo akademski zanimljiv izum.

Već sada je jasno da je igra počela — tko prvi uspije skalirati ovaj princip, osvojit će mnogo više od kvanta svemira.

Budućnost kvantnih računala i AR tehnologije izgleda obećavajuće, zahvaljujući ovom otkriću. Mogućnost stvaranja ultrapreciznih prikaza u realnom vremenu će omogućiti nove načine komunikacije i interakcije. Međutim, potrebno je još istraživanja i razvoja da se ova tehnologija u potpunosti iskoristi.