TSIA traži zalihe helija i LNG-a: Što znači za globalnu proizvodnju čipova

Taiwanska udruga poluvodičke industrije (TSIA) pozvala je vladu da hitno osigura strateške zalihe helija i ukapljenog prirodnog plina (LNG), nakon što je blokada Hormuškog tjesnaca već poremetila globalne lance opskrbe. Problem nije samo geopolitički – Taiwan trenutno ima dovoljno LNG-a za samo 11 dana rada, dok helij, ključan za hlađenje strojeva u proizvodnji čipova, uopće ne skladišti.

Prema TSIA-inim procjenama, prekid u opskrbi ovim resursima mogao bi zaustaviti do 40% proizvodnje čipova u zemlji koja proizvodi 60% naprednih poluvodiča na svijetu. TSIA-ina preporuka uključuje i ponovno pokretanje nuklearnih elektrana, što je kontroverzan potez u zemlji gdje je posljednja centrala zatvorena 2025. godine.

Cliff Hou, predsjednik TSIA-e i viši potpredsjednik TSMC-a, naglasio je da „diverzifikacija izvora energije i kritičnih materijala postaje nužnost, a ne opcija“. Situacija je dodatno zaoštrena jer Katar, koji opskrbljuje trećinu taiwanskih potreba za LNG-om, još uvijek sanira štetu od napada na svoje postrojenje Ras Laffan.

Za korisnike i industriju, ovo nije samo tehnički problem. Svaki dan zastoja u proizvodnji čipova znači kašnjenja u isporukama uređaja – od pametnih telefona do automobilskih sustava.

Prema analizi Counterpoint Researcha, čak i tjedan prekida mogao bi odgoditi izlazak novih modela za mjesec dana, što bi utjecalo na cijene i dostupnost proizvoda širom svijeta.

Praktični utjecaj ove krize već se osjeća. Proizvođači čipova poput TSMC-a i UMC-a počeli su pregovarati s alternativnim dobavljačima, uključujući australske i američke izvoznike LNG-a, ali prijelaz nije jednostavan.

Helij, na primjer, dolazi iz samo nekoliko izvora – Katar, SAD i Rusija – a svi su pod geopolitičkim pritiskom. Istraživanje McKinsey & Company pokazuje da bi čak i 10-postotni pad u dostupnosti helija mogao povećati troškove proizvodnje čipova za 5-7%, što bi se na kraju odrazilo na cijene krajnjih proizvoda.

Nuklearna energija, iako tehnički rješenje, nosi političke rizike. Nakon Fukushime i lokalnih protesta, tajvanska vlada teško će opravdati ponovno pokretanje reaktora.

Ipak, TSIA-ini argumenti o energetskoj sigurnosti postaju sve uvjerljiviji kako se kriza produbljuje. Prema podacima IEA-e, zemlje poput Japana i SAD-a već godinama održavaju strateške zalihe kritičnih materijala, dok Taiwan tek sada shvaća koliko je ranjiv.

Stvarno usko grlo možda uopće nije u tehnologiji, već u logistici. Blokada Hormuškog tjesnaca pokazala je koliko su globalni lanci opskrbe krhki, a privremeni prekid vatre između SAD-a i Irana samo je odgoda nove krize.

Kriza u opskrbi helijem i LNG-om pokazala je koliko je važna diverzifikacija izvora energije i kritičnih materijala. Tajvan mora što prije pronaći način da osigura svoje potrebe, kako bi se spriječile dalje posljedice. Ovo je poziv na djelovanje za sve učesnike u industriji.